Najnovije brojke: Evo koliko Hrvata živi u Njemačkoj

autor:

21. sij. 2026. 11:24

| Svijet

Njemačka i Hrvatska — ODD ANDERSEN / AFP

U Njemačkoj danas živi više od 14 milijuna stranaca, pokazuju najnoviji podaci tamošnjeg Središnjeg registra stranaca (AZR). Posebice se ističe snažan rast broja Ukrajinaca, a oni bi uskoro mogli prestići Turke i postati najveća skupina stranih državljana u toj zemlji.

Oglas

Prema službenoj statistici, u Njemačkoj je trenutačno registrirano 14.077.867 stranaca, što čini oko 16,8 posto ukupnog stanovništva od približno 83,6 milijuna ljudi, piše njemački Focus.

Desetljećima su državljani Turske činili najveću skupinu stranaca u Njemačkoj, a i danas su na prvom mjestu, s 1.522.681 osobom, no njihova prednost se ubrzano smanjuje.

Na drugom mjestu su Ukrajinci, kojih je trenutno 1.402.245, svega oko 125 tisuća manje nego Turaka. Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. u Njemačkoj je živjelo tek oko 135.000 ukrajinskih državljana, što pokazuje razmjere promjene u samo nekoliko godina.

Koliko je Hrvata u Njemačkoj?

Prema podacima AZR-a, u Njemačkoj trenutačno živi 414.555 osoba porijeklom iz Hrvatske, prenosi tportal, čime se Hrvati nalaze na devetom mjestu među stranim državljanima.

Više od Hrvata je Bugara (422.787), Afganistanaca (448.744), Talijana (630.247), Poljaka (842.789), Rumunja (907.185), Sirijaca (940.401), Ukrajinaca (1.402.245) i Turaka (1.522.681).

U skupini država iz kojih dolazi više od 150 tisuća ljudi nalaze se još Kosovo, Indija, Rusija, Srbija, Irak, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Španjolska, Austrija, Kina, Iran, Sjeverna Makedonija i Vijetnam.

Pritom ih je iz Srbije 262.479 (14. mjesto), iz BiH 246.724 (16. mjesto) te iz Makedonije njih 161.044 (22. mjesto).

Trećina stanovnika s migrantskom pozadinom

Broj stranaca samo je dio šire slike. Prema mikrocenzusu za 2024. godinu, 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu, što je više od 30 posto ukupne populacije. U tu skupinu ulaze i djeca stranaca rođena u Njemačkoj, naturalizirani građani te tzv. kasni iseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.

Od ukupnog broja stranaca, oko 230 tisuća osoba mora napustiti Njemačku, no većina njih ipak ostaje zahvaljujući privremenom statusu, tzv. Duldungu (toleriranom boravku). Takav status ima 190.360 osoba dok ih je nešto manje od 40 tisuća bez ikakve zaštite i formalno bi trebali odmah napustiti zemlju.

Među najvećim skupinama s privremenim statusom boravka su državljani Turske, njih gotovo 23.900, no više od 20.500 dobilo ih je odgodu deportacije. Iz Afganistana i Sirije ukupno je više od 22.100 osoba u tom statusu, ali i ondje velika većina ima privremenu zaštitu.